KRIVIČNA DELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE U KRIVIČNOM ZAKONIKU REPUBLIKE SRBIJE

Informacije obuke

Datum i vreme

30 Septembar u 10:00 am

Mesto održavanja

Zoom, online

Predavač

dr Radmila Šerović, dipl. ing. tehnologije, MSc, doktor nauka o zaštiti životne sredine, Violeta V. Ćulafić master prava. Jelena Stanković, dipl. hemičar

Kotizacija

22.500 (+PDV) RSD

Krivičnopravna zaštita, odgovornost, inspekcijski nadzor i sudska praksa

    PROGRAM PROLAZI KROZ TRI STRUČNE SESIJE
    I SESIJA – KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE I KRIVIČNA DELA IZ GLAVE XXIV KRIVIČNOG ZAKONIKA

    1. Krivičnopravna zaštita životne sredine – značaj i mesto u sistemu pravne zaštite

    • životna sredina kao objekat krivičnopravne zaštite
    • odnos krivičnopravne, prekršajne i upravnopravne zaštite
    • Glava XXIV Krivičnog zakonika Republike Srbije – krivična dela protiv životne sredine
    • osnovna obeležja ekoloških krivičnih dela
    • specifičnosti posledica krivičnih dela protiv životne sredine – neposredne, postepene i dugotrajne posledice
    • značaj uzročne veze i utvrđivanja posledice

    2. Obrada krivičnih dela protiv životne sredine – od člana 260. Krivičnog zakonika i dalje kroz Glavu XXIV

    Za svako pojedinačno krivično delo biće obrađeno:

    • pravni objekat zaštite
    • radnja izvršenja
    • posledica i uzročna veza
    • učinilac i oblik krivice
    • kvalifikovani i, gde postoje, privilegovani oblici
    • najčešći dokazi u postupku
    • uloga inspekcije za zaštitu životne sredine i drugih nadležnih inspekcija
    • najčešće dileme u praksi
    • praktični primeri iz sudske prakse
    • najčešće greške u kvalifikaciji dela

    3. Kada povreda propisa iz oblasti zaštite životne sredine prerasta u krivično delo?

    • razlikovanje upravne nezakonitosti, prekršaja i krivičnog dela
    • značaj stepena opasnosti i posledica
    • način postupanja i subjektivni odnos učinioca
    • dileme u kvalifikaciji konkretnog postupanja
    • najčešće greške u proceni pravne prirode utvrđene nepravilnosti

    II SESIJA – ODGOVORNOST UČINIOCA, DOKAZIVANJE I ULOGA INSPEKCIJE

    4. Ko može odgovarati za krivično delo protiv životne sredine?

    • učinilac krivičnog dela i njegova uloga
    • odgovornost direktora i odgovornog lica
    • odgovornost vlasnika privrednog društva
    • odgovornost operatera postrojenja
    • odgovornost lica koje faktički upravlja procesom
    • utvrđivanje individualne odgovornosti u okviru privrednog subjekta

    5. Dokazivanje krivičnih dela protiv životne sredine

    • šta je potrebno utvrditi za pravilnu kvalifikaciju dela
    • ključni dokazi u postupku
    • značaj pravilno utvrđenog činjeničnog stanja
    • dokumentovanje utvrđenih nepravilnosti
    • značaj stručnih nalaza i drugih dokaza
    • uzročna veza između postupanja i nastale posledice
    • najčešći problemi i dileme u postupku dokazivanja

    6. Uloga inspekcijskog nadzora u otkrivanju i dokazivanju ekoloških krivičnih dela

    • postupanje inspektora zaštite životne sredine na licu mesta
    • utvrđivanje činjeničnog stanja
    • prepoznavanje okolnosti koje mogu ukazivati na postojanje krivičnog dela
    • razlikovanje osnova za upravne, prekršajne i krivične postupke
    • pravilno prikupljanje i dokumentovanje dokaza
    • značaj blagovremene reakcije
    • najčešće greške tokom inspekcijskog nadzora
    • posledice nedovoljno dokumentovanog ili pogrešno interpretiranog nalaza
    • saradnja sa drugim nadležnim inspekcijama i organima

    III SESIJA – PRAKTIČNA PRIMENA I SUDSKA PRAKSA

    7. Krivična dela protiv životne sredine kroz praktične primere

    • analiza konkretnih situacija iz prakse
    • prepoznavanje elemenata krivičnog dela
    • pravilna kvalifikacija utvrđenog postupanja
    • određivanje odgovornosti učinioca
    • analiza relevantnih dokaza
    • uloga inspekcije u konkretnom slučaju
    • najčešće dileme u postupanju

    8. Sudska praksa i najčešće greške u kvalifikaciji krivičnih dela

    • praktični primeri iz sudske prakse
    • kako sudovi posmatraju pojedine elemente krivičnog dela
    • značaj pravilno utvrđenog činjeničnog stanja
    • najčešće greške u kvalifikaciji dela
    • problemi u dokazivanju
    • značaj pravilno sačinjenog inspekcijskog nalaza i dokumentacije

    9. Od inspekcijskog nadzora do krivičnog postupka – povezivanje prakse i propisa

    • šta inspektor treba da prepozna tokom nadzora
    • kada utvrđene činjenice ukazuju na moguću krivičnu odgovornost
    • značaj pravilnog postupanja i dokumentovanja
    • uloga inspekcije, policije i tužilaštva u procesuiranju krivičnih dela protiv životne sredine
    • povezivanje ekološkog prava, krivičnog prava, stručnih znanja i sudske prakse

    PREDAVAČI

    dr Radmila Šerović, dipl. ing. tehnologije, MSc, doktor nauka o zaštiti životne sredine – sa više od 20 godina iskustva u Ministarstvu zaštite životne sredine, uključujući rukovodeće pozicije u sektorskoj oblasti upravljanja otpadom, kao i rad u oblasti međunarodne saradnje i evropskih integracija. Ima iskustvo u izradi, primeni i tumačenju propisa iz oblasti zaštite životne sredine, posebno upravljanja otpadom. Autor je više od 50 stručnih i naučnih radova i koautor stručnih publikacija „Priručnik za upravljanje otpadom“ i „Upravljanje otpadom – Zakon i praksa“.

    Violeta V. Ćulafić, master prava – iz uže poslovnopravne naučne oblasti, sa dugogodišnjim profesionalnim iskustvom u oblasti primene i tumačenja propisa iz oblasti zaštite životne sredine. Autor i koautor naučnih i stručnih radova koji se bave pravnim aspektima zaštite životne sredine.

    Jelena Stanković, dipl. hemičar – sa više od dve decenije profesionalnog iskustva u oblasti zaštite životne sredine, upravljanja otpadom, hemikalijama i biocidnim proizvodima. Ima bogato iskustvo u kontroli i nadzoru rada velikih industrijskih sistema, Seveso postrojenja i operatera u upravljanju otpadom. Koautor je stručnog priručnika „Vodič za postupanje u slučaju nepropisnog upravljanja opasnim otpadom“.

    ZAVRŠNA CELINA – KLJUČNE PORUKE I ODGOVORI NA DILEME IZ PRAKSE

    Kroz završnu diskusiju biće posebno razmotrena pitanja koja se najčešće pojavljuju u praktičnom radu:

    • Kada ekološki prekršaj prerasta u krivično delo?
    • Ko može biti odgovoran za krivično delo protiv životne sredine?
    • Koji dokazi su od ključnog značaja za dokazivanje krivičnog dela?
    • Kako pravilno dokumentovati utvrđene nepravilnosti?
    • Koje greške u inspekcijskom nadzoru mogu otežati ili onemogućiti dalje vođenje postupka?
    • Kako razlikovati upravnu, prekršajnu i krivičnu odgovornost?
    • Kakav je značaj sudske prakse za pravilnu kvalifikaciju krivičnih dela?
    CILJ VEBINARA

    Cilj vebinara je da učesnicima pruži sistematičan i praktično primenljiv pregled krivičnih dela protiv životne sredine iz Glave XXIV Krivičnog zakonika Republike Srbije, uz povezivanje zakonskih odredbi sa praktičnim primerima, dokazivanjem, inspekcijskim nadzorom i sudskom praksom.

    Poseban akcenat biće stavljen na prepoznavanje elemenata krivičnog dela, razlikovanje krivične od prekršajne i upravne odgovornosti, utvrđivanje odgovornosti učinioca, pravilno prikupljanje i dokumentovanje dokaza i najčešće dileme koje se javljaju u praksi.

    DINAMIKA I TOK VEBINARA

    Vebinar će se održati u okviru tri sesije.

    Svaki predavač će, iz ugla svoje stručnosti i profesionalnog iskustva, obraditi krivična dela protiv životne sredine, njihovu primenu u praksi, pitanja dokazivanja i postupanja nadležnih organa.

    ŠTA ĆE UČESNICI MOĆI NAKON VEBINARA?

    Po završetku vebinara učesnici će moći da:

    • pravilno identifikuju krivična dela protiv životne sredine;
    • razlikuju krivičnu, prekršajnu i upravnu odgovornost;
    • prepoznaju okolnosti koje mogu ukazivati na postojanje krivičnog dela;
    • razumeju ulogu inspekcije, policije i tužilaštva u procesuiranju krivičnih dela protiv životne sredine;
    • prepoznaju ključne dokaze neophodne za uspešno vođenje postupka;
    • pravilno sagledaju odgovornost različitih lica u okviru privrednog subjekta;
    • uoče najčešće greške u kvalifikaciji i dokazivanju;
    • primene zakonska rešenja kroz praktične primere i sudsku praksu.

    Način realizacije, kotizacija i popust:
    Nastavu možete pratiti u organizaciji Balkanskog saveta, online putem platforme Zoom.

    Obuka se realizuje online u vidu virtuelne učionice, uz mogućnost direktnog uključenja učesnika u cilju postavljanja pitanja ili diskusije sa predavačem i ostalim učesnicima.

    Kotizacija iznosi 22.500 (+PDV) i obuhvata nastavu, nastavni materijal, odgovore na pitanja i sertifikat o odslušanoj obuci.

    Za brze uplate odobravamo 5% popusta.
    Za dva i više učesnika iz iste organizacije, odobravamo dodatne popuste.

    Za brze uplate odobravamo 5% popusta.
    Za dva i više učesnika iz iste organizacije, odobravamo dodatne popuste.

    Popunjenu prijavu poslati na balkanskisavetbg@gmail.com.
    Za sve dodatne informacije stojimo na raspolaganju: 011/6558305 ili 064/8213322